Dojenje - najbolja hrana za vašu bebu

Tisućama godina žene su djecu hranile isključivo svojim mlijekom i tek je posljednih nekoliko desetljeća ono zamjenjivano tzv. adaptiranim mlijekom. Na svakoj kutiji adaptiranog mlijeka, proizvođač je dužan prema Međunarodnoj konvenciji istaknuti da je "majčino mlijeko idealna prehrana za dijete" jer adaptirana mlijeka ni približno svojim sastavom ne mogu zamijeniti majčino mlijeko. Ona su tek kopije bazirane na nekompletnom znanju o tome što je majčino mlijeko.

 

Adaptirana mlijeka ne sadrže antitijela, žive stanice, enzime i hormone, a sadrže puno više aluminija, mangana, kadmija i željeza no majčino mlijeko, te značajno više bjelančevina. Bjelančevine i masti su pak bitno različite od onih u majčinom mlijeku. To mlijeko se također ne razlikuje od mlijeka na početku i na kraju hranjenja, ili prvog, sedmog ili tridesetog dana dojenja ili od žene do žene. Vaše je mlijeko, naprotiv, napravljeno tako da odgovara potrebama vašeg djeteta.

Majčino mlijeko se mijenja iz dana u dan i od podoja do podoja. Prvo mlijeko, kolostrum, traje prvih nekoliko dana nakon poroda, zatim dolazi tzv. prelazno mlijeko i na kraju zrelo mlijeko. Tijekom jednog podoja majčino mlijeko također se mijenja od predmlijeka na početku, koje je vodenastije, pa nakon tzv. refleksa otpuštanja (let down reflex) do punijeg, masnijeg mlijeka i izgleda kao da beba ima puni obrok, od predjela do glavnog jela.

Za optimalno zdravlje vaše bebe morali biste dojiti šest mjeseci isključivo, preporučuju danas pedijatri jer do šestog mjeseca imunitet djeteta uopće nije razvijen, a uz dohranu dojenje bi trebalo nastaviti do godine dana ili prema preporukama UNICEF-a i Svjetske zdravstvene organizacije do dvije godine djetetovog života, pa i dalje, ukoliko majka ima mlijeka i dijete pokazuje interes.

U Hrvatskoj do šestog mjeseca dojeno je samo 25% djece ili prema podacima UNICEF-a, majke u Hrvatskoj u prosjeku doje samo 3,45 mjeseca.

Kako, koliko često i dugo dojiti?

Ne gledajte na sat da biste kontrolirali koliko često iIi kako dugo dojite. Naprotiv, probajte se opustiti i slijediti instinkt. Ako je dijete nemirno i plače, nahranite ga ponovno iako ste to tek učinili. Dojenje je vrlo individualan proces i svaka mama i njezino novorođenče, moraju ga savladati zajedno.

Obično nove mame pitaju kako često treba dojiti dijete. No za to se ne trebate brinuti. Dijete će nametnuti režim. Neke se bebe hrane po četiri minute na svakoj dojci šest puta dnevno, dok se druge mogu hraniti po dvadeset minuta na svakoj dojci dvanaest puta dnevno. Normalno je da prvih mjeseci bebu dojite deset do dvanaest puta u dvadesetčetiri sata, ali po potrebi i češće.

Majčino mlijeko je brzo i lako probavljivo, pa hranjenje i svakih sat do sat i pol nije neobično za male bebe čiji želudac je veličine njezine šake. Zapamtite da dojenje za vašu bebu nije samo izvor hrane, već i potreba za druženjem s majkom, želja za majčinom blizinom, toplinom, sigurnošću i još puno toga.

Dojenje neće biti uspješno ako u podoju ne dođe do tzv. let down refleksa ili refleksa otpuštanja mlijeka. Podoj započinje tako da beba vuče brzo i guta brzo, prvo, vodenastije mlijeko iz dojke. Nakon toga trebao bi uslijediti refleks otpuštanja mlijeka, koji majka obično osjeti kao vrlo laganu senzaciju u dojci. Djetetovo sisanje se lagano uspori i mogu se uočiti vrlo polagani i dugački gutljaji. Nakon refleksa otpuštanja mlijeka, beba dolazi do masnijeg, kaloričnog mlijeka, koje joj treba za rast i razvoj.

Izaberite nakon početnih pokušaja, položaj koji vam je pri dojenju najudobniji, ležeći ili sjedeći. Ako vam je lakše, stavite nešto ispod nogu i poduprite leđa. Dijete bi u odnosu na vas trebalo biti u okomitom položaju ako vam je u naručju ili paralelno s vama ako ste u ležećem položaju. Djetetov položaj mu mora omogućavati izravan, nesmetan prisup dojci u kojem se neće morati saginjati ili izvijati, te okretati glavicu na bilo koju stranu kako bi moglo prihvatiti bradavicu.

Djetetova usta kod započinjanja podoja moraju biti širom otvorena. To možete postići blago mu podražujući usta bradavicom na koju ste istisnuli par kapi mlijeka. Vaša bradavica mora se naći duboko u djetetovim ustima, tako da ono svojim jezikom može stimulirati područje dojke ispod bradavice i tako prazniti mliječne rezervoare. Tako ćete također smanjiti mogućnost oštećivanja bradavice pri podoju.

Imam li dovoljno mlijeka?

Česti su slučajevi da žene prestaju s dojenjem rano jer misle da imaju premalo mlijeka i da im djeca dok ih doje zapravo gladuju. Iscrpljene majke koje doje bebe svaka dva sata ili čak češće, lako je uvjeriti da nemaju dovoljno mlijeka. Ponekad ih rodbina i liječnici jednostavno navedu da počnu s dohranom prerano i bez valjanog razloga, što onda utječe na pad daljnje proizvodnje mlijeka.

Znaci da je beba zadovoljna i da dobiva dovoljno mlijeka:

• dojenje nije bolno i dojke su nakon podoja mekane i ispražnjene;
• čuje se da beba guta, i možete čuti nešto poput mekanog "cah, cah", zbog toga se savjetuje da bebu dojite na mirnom mjestu;
• dijete se opusti dok siše, gladna beba je obično prilično napeta sa stisnutim šakama;
• ako se nakon deset do četrnaest dana beba vrati na porođajnu težinu;
• beba ima oko četiri-pet zlatno žutih-senfastih stolica, četiri do pet dana nakon poroda i šest do osam mokrih pelena dnevno;
• dijete konstantno dobiva na težini. Beba bi trebala dobivati najmanje 113-198 grama tjedno ili 454 grama u mjesec dana;
• čini se da je dijete zadovoljno nakon podoja, ili često zaspi ili dobiva tzv. izgled pijanog mornara;
• dijete izgleda zdravo, koža je zdrave boje i čvrsta, beba je budna i aktivna.
  

Nakon nekog vremena vaša prsa neće vam se više činiti prepuna mlijeka kao na početku, što nikako ne znači da ste vi odjednom ostali bez mlijeka već da su se ponuda i potražnja ustabilile. Kada dijete svojim razvojem bude trebalo više, tražit će više, tj. češće će vam biti na prsima, pa će se i proizvodnja ustabiliti, na novom, višem nivou. Dakle ne odustajte prerano. Ako ste nesigurni, otiđite kod pedijatra na mjerenje i vaganje ili potražite savjet majke koja ima iskustva s dojenjem. Prirast na težini mjeri se od najniže, a ne od porođajne težine.

U slučaju da primijetite kako dijete gubi na težini, nedovoljno izlučuje mokraću, ima mlitavu i sivkastu boju kože, čudno je mirno kao da štedi svu svoju energiju, možete posumnjati na dehidraciju. Odmah posjetite pedijatra te ako je potrebno započnite s dohranom.

Proizvodnju mlijeka možete povećati:

• čestim podojima (što češće dijete jede i prazni dojku, to će se više mlijeka stvarati po sistemu ponude i potražnje);
• ponudite obje dojke u jednom podoju, tako ćete ih stimulirati da proizvode više;
• pijenjem mnogo tekućine i redovitim hranjivim obrocima;
• dajući bebi samo svoje mlijeko (bez vode, čajeva, adaptiranog mlijeka);
• ne koristite dudice, bočice (barem prvih mjesec dana, da ne bi došlo do konfuzije između bradavice i dudice);
• izbjegavajući stresne aktivnosti;
• tražeći pomoć za sve ostale aktivnosti dok ne uspostavite nesmetan ritam dojenja.
  

U sljedećim slučajevima moguće su prolazne poteškoće u dojenju:

• Ako se ne doji u redovitim razmacima - ako se mamina prsa ne isprazne nakon što je mlijeko nadošlo, proizvodnja mlijeka rapidno pada. Ako dijete ne može pravilno sisati, ako je prerano rođeno ili mora ostati na intezivnoj njezi, mame bi se trebale izdajati u prosjeku svaka tri sata. Proizvodnja mlijeka smanjuje se i ako dijete spava tokom podoja ili ako mu se bilo što počelo dodavati prehrani;
• Upotreba hormonalne kontracepcija - pilule koje sadrže estrogen mogu smanjiti proizvodnju mlijeka;
• Bolne bradavice - ako dijete ne sisa dobro ili zbog lošeg položaja na prsima, doći će do prekomjerne iritacije bradavica. Bol može natjerati majku da odgađa ili preskoči hranjenje. Nošenje šeširića-štitnika za bradavice se ne preporuča, pogotovo ne duže vrijeme jer dijete ne može dobro stimulirati mliječne rezervoare ispod bradavice, a moguće je da će uskoro i postati konfuzno, te u potpunosti odbijati bradavicu. Trebat će neko vrijeme, obično oko dva tjedna, da se bradavice priviknu na sisanje. Probajte nakon podoja, istisnuti malo mlijeka tek toliko da ga razmažete po bradavicama ili pokušajte upotrijebiti i neškodljive kreme za zacjeljivanje ranica na bradavicama - Lansinoh ili Purelan. Bradavice perite samo u mlakoj vodi, bez sapuna ili pjena za tuširanje jer ih time možete dodatno isušiti;
• Lijekovi koje majka mora konzumirati - antihistamini, lijekovi za tlak. Uzimanje lijekova nije preporučljivo pa ni smirujućih sredstava (probajte pronaći alternativu za to), ali ako ste primorani svakako naglasite liječniku da dojite;
• Postporođajna depresija - može biti vrlo jaka te zahtijevati uzimanje lijekova;
• Operacije - ako su nužne, također naglasite da dojite kako bi liječnik na to obratio pažnju prilikom izbora anestetika;
• Blizanci - moguće ih je dojiti i za početak ih počnite hraniti odvojeno (dok se ne priviknu na sisanje), a kasnije zajedno. Često jedno dijete otima hranu drugom još u maternici. Ono pothranjeno vjerojatno će trebati češća hranjenja da bi nadoknadilo rast;
• Carski rez - trebat ćete pomoć u nalaženju najmanje bolnog položaja kao uostalom i ako ste imali epiziotomiju, ali carski rez ne bi smio biti prepreka dojenju;
• Upale prsa - pokušajte prevenirati masažom toplim tušem i primjenom toplih obloga sve dok se nakupine mlijeka u kanalićima ne rastvore. Ukoliko dijete nije uspjelo isprazniti dojku morali biste mlijeko izdojiti;
• Mastitisi - upale dojki koje niste uspjeli prevenirati. U slučaju pojave temprerature i groznice, morat ćete potražiti i liječničku pomoć;
• Bolno dojenje - teško je unaprijed reći o čemu se zapravo radi, ali dojenje, osim prvih nekoliko dana kada se bradavice navikavaju, ne bi smjelo biti bolno i u većini slučajeva radi se o nepravilnom položaju djeteta na prsima. Bolovi koji se javljaju nakon ili tijekom dojenja obično su kratkotrajni ili prolazni, ali opreza radi, kontaktirajte nekog za pomoć i točno opišite sve simptome. Kad želite prekinuti dojenje nemojte dijete naglo micati s prsiju jer ono, ako dobro sisa, čvrsto prihvaća bradavicu uz podtlak, stvara se vakuum, te kad ga želite odvojiti od dojke morate mu lagano gurnuti vrh prsta u kut usta da otpusti bradavicu;
• Djeca koja prerano počnu spavati cijelu noć - djecu koja spavaju po pet sati bez buđenja trebalo bi buditi i hraniti ili bi se majka trebala buditi i izdajati.
  

Čak i ako iz nekog od gore navedenih razloga prestanete dojiti, možete uz nešto truda, prvenstveno izdajanja i podrške, vratiti laktaciju i dijete nastaviti dojiti.

Dojiti ne može samo vrlo mali broj žena

Samo dva do pet posto žena pati od tzv. primarnog nedostatka mlijeka i zaista ne mogu dojiti. Često kod tih majki ne dolazi do povećanja prsa tijekom trudnoće i prsa se ne mijenjaju značajno nakon što mlijeko nadođe. Razlozi za to mogu biti:

• oblik prsa - uska prsa mogu imati manji broj mliječnih žlijezda;
• veličina prsa - iako nije presudna kod dojenja, treba znati da iako male grudi ne proizvode nužno i manje mlijeka one često ne mogu "spremiti" puno mlijeka, te dolazi do češćeg pražnjenja. Žene s takvim prsima trebale bi znati da će možda morati dojiti češće da zadrže proizvodnju mlijeka;
• operativni zahvati - blizu bradavica, povećanja ili korekcije prsa;
• tretmani radijacijom;
• ozbiljne bolesti, poput tuberkuloze i AIDS-a;
• hormonalni problemi;
• dob žene - nakon tridesetpete godine mliječne žlijezde postepeno se smanjuju i zamjenjuju masnim tkivom;
• neadekvatna količina tjelesne masti u organizmu.
  

(IZVOR: Klub trudnica Sveti Duh)